Metode liječenja kapilara
Naglašene kapilare na nogama predstavljaju vrlo česti estetski problem zbog kojeg se pacijenti javljaju na pregled. One se mogu javljati u sklopu različitih patoloških stanja, ali svakako vrlo često u sklopu kronične venske bolesti. Upravo zbog toga važan je pravilan pristup u liječenju. Osim dobro uzete anamneze i kliničkog pregleda iznimno je bitno učiniti UZV dopler vena nogu prije početka liječenja kapilara.
Ukoliko se UZV doplerom dijagnosticira postojanje insuficijencije (loše funkcioniranje) glavnih površinskih vena nogu i/ili postojanje varikoznih vena (proširenih vena), u tom slučaju potrebno je prvo započeti sa liječenjem uzroka povišenog tlaka u površinskom venskom sustavu, a tek nakon toga započeti sa liječenjem proširenih kapilara. Dakle naglašene kapilare mogu biti posljedica „dubljeg“ problema.
Kako bi pravilno pristupili liječenju važno je razlikovati dvije vrste kapilara obzirom na veličinu: retikularne vene (promjera 1-3mm) i teleangiektazije (promjera < 1mm).
Retikularne vene su veće kapilare, obično plavkaste boje i od njih se odvajaju manje kapilare (teleangiektazije) koje su svijetlo crvene ili plavkaste boje i koje vrlo često izgledaju poput paukove mreže. Razlikovanje ove dvije vrste kapilara je bitno jer invazivno liječenje uvijek treba započeti sa tretiranjem retikularnih vena, koje predstavljaju tzv „vene hranilice“. One opskrbljuju manje kapilare i njihovim liječenjem istovremeno tretiramo veći dio teleangiektazija. Postoje dva osnovna pristupa u invazivnom liječenju kapilara: skleroterapija (sklerozacija) i transkutana laserska ablacija.
Skleroterapija (sklerozacija)
Skleroterapija (sklerozacija) podrazumijeva perkutanu (preko kože) aplikaciju sklerozansa u kapilare sa ciljem njihovog zatvaranja. Sklerozans koji se najčešće koristi (sa najboljim rezultatima) je polidokanol (Aethoxysklerol), koji kemijski oštećuje endotelni sloj kapilare (unutarnji sloj) i na taj način dovodi do zatvaranja tretiranih kapilara. Ova metoda je gotovo bezbolna (minimalno bolna) i ukoliko je primjenjuje iskusni liječnik komplikacije su rijetke.
Od brojnih komplikacija najčešće se javljaju bolnost i crvenilo kože tretirane regije, površinska upala vena (površinski tromboflebitis), matting kapilara (kapilare postaju naglašenije boje) i hiperpigmentacija kože tretirane regije (smeđa mrlja na koži oko tretirane kapilare). Takve komplikacije su najčešće estetske prirode i kod većine pacijenata spontano prolaze unutar godine dana. Odlaskom na redovite dogovorene kontrolne preglede svakako može doprinjeti ranom otkrivanju komplikacija i njihovom pravodobnom rješavanju. Nakon postupka sklerozacije kapilara pacijenti nose kompresivne čarape u individualnoj dužini trajanja (najčešće 1 do 3 tjedna) i sve vrijeme oporavka su pokretni (umjerena svakodnevna aktivnost).
Sklerozacija preostalih kapilara može se ponovno učiniti nakon kratkog oporavka, ali bitno je da se u kratkom vremenskom periodu ne tretira ista regija kože, kako bi se izbjegle dodatne moguće komplikacije. Bitno je istaknuti da je najčešće potrebno učiniti više tretmana sklerozacije kapilara, kako bi se ostvario željeni estetski učinak.
Transkutana laserska ablacija
Transkutana laserska ablacija kapilara podrazumjeva uporabu laserske zrake preko kože za izazivanje selektivne fototermolize kapilara, uz očuvanje okolnog tkiva. Da bi se to ostvarilo potrebno je isporučiti odgovarajuću količinu energije unutar kapilara, što se postiže pravilnim odabirom odgovarajućih parametara poput valne duljine, količine isporučene energije po jedinici površine (fluence) i pulsnom intervalu laserske zrake.
Cilj ove metode je zatvaranje (obliteracija) kapilara, koje se postiže na način da se laserska zraka apsorbira preko oksihemoglobina u eritocitima (crvenim krvnim stanicama) i pretvara u toplinsku energiju (toplinu) koja dovodi do oštećenja stijenke kapilara i time do procesa sljeplivanja i zatvaranja kapilara. U uporabi postoje brojni laserski uređaji: Pulsed dye lasers (PDL), Potassium titanyl phosphate lasers (KTP), Diode lasers i Nd:YAG lasers. Odabir lasera, odnosno usklađivanje parametara rada laserskog uređaja ovisi o veličini ciljanih kapilara i dubini njihovog smještaja u koži.
Jedan od osnovnih nedostataka ove metode je bolnost različitog intenziteta koju javljaju pacijenti tijekom tretmana. Osim toga kao glavne komplikacije navode se opeklinske ozljede različite dubine kože, uz moguće oštećenje svih okolnih struktura oko ciljanih kapilara te stvaranje ožiljaka na koži. U skladu sa time kao jedan od glavnih elemenata ove metode je hlađenje kože tijekom tretmana, koje se postiže na različite načine (hladnim zrakom, gelovima ili tekućinom).
Nakon postupka transkutane ablacije kapilara pacijenti nose kompresivne čarape u individualnoj duljini trajanja (najčešće 1 do 2 tjedna) i sve vrijeme oporavka su pokretni (umjerena svakodnevna aktivnost). Laserski tretman preostalih kapilara može se ponoviti nakon kratkog oporavka, ali bitno je da se u kratkom vremenskom periodu ne tretira ista regija kože , kako bi se izbjegle dodatne moguće komplikacije. Bitno je istaknuti da je najčešće potrebno učiniti više laserskih tretmana ablacije kapilara, kako bi se ostvario željeni estetski učinak i ono što je isto tako jednako bitno, pacijenti se ne smiju sunčati mjesec dana prije i mjesec dana nakon tretmana (svakako period ne kraći od 2 tjedna prije i nakon tretmana).
CLaCS (Cryo-Laser and Cryo-Sclerotherapy guided by augmented reality)
Postoje nove hibridne tehnike invazivnog liječenja kapilara, koje povezuju više različitih tehnika. Jedna od takvih metoda je CLaCS. Ova metoda podrazumijeva uporabu transkutanog lasera uz istovremeno hlađenje areala kože na kojem se tretiraju ciljane kapilare. Nakon toga u istom aktu slijedi skleroterapija kapilara uz istovremeno hlađenje kože, čime se postiže potpuno oštećenje stijenke kapilara i njihovo trenutačno i trajno zatvaranje. Hlađenje kože se postiže puhanjem hladnog zraka na -20°C, čime se ostvaruje lokalna anestezija kože i očuvanje okolnih struktura oko ciljanih kapilara. Također tijekom zahvata koristi se uređaj sa infracrvenim svjetlom, kojim se ostvaruje bolja vizualizacija kapilarne mreže i time omogućuje veća preciznost laserskog tretmana kapilara.