Endovenska laserska ablacija (EVLA - Endovenous Laser Ablation)

Endovenska laserska ablacija (laser) predstavlja jednu od najsuvremenih i najpouzdanijih minimalno invazivnih metoda u liječenju kronične venske bolesti (proširenih vena). Ova tehnika koristi lasersku zraku za termalnu ablaciju (sljepljivanje/zatvaranje) insuficijentnih glavnih površinskih vena, njihovih ogranaka i perforantnih vena nogu, koje ujedno predstavljaju najčešći uzrok proširenih vena na nogama (insufuficijencija vene safene magne/VSM, prednjeg ogranka vene safene magne/aaVSM, vene safene parve/VSP i perforantnih vena). Postoje brojni generatori laserske zrake među kojima je najširu primjenu našao BioLItec Leonardo Dual 45W kao jedan od najboljih i najsuvremenijih uređaja.

Isto tako uspoređivane su različite valne duljine emitiranja laserske zrake od onih nižih valnih duljina (raspona 810 - 980nm), do viših valnih duljina (raspona 1470-1920nm), njihov učinak na sam proces ablacije (zatvaranja) vene te pojavu komplikacija. Osim toga razvojem tehnologije došlo je do velikog napretka u izradi laserskih sondi različitih oblika i različite konstrukcije u pogledu sastava materijala. U konačnici brojnim znanstvenim istraživanjima za sada se pokazalo da je uporaba laserske zrake valne duljine 1470nm uz korištenje radijalnih laserskih sondi najsigurniji postupak koji daje najbolje rezultate ablacije vene (zatvaranje vene), uz značajno smanjenje mogućih komplikacija.

Kako bi naši pacijenti bili bolje informirani o postupku endovenske laserske ablacije proširenih vena na nogama, potrebno je nešto dodatno reći o samom laserskom tretmanu. Naime, laserska sonda koja se nalazi na vrhu katetera proizvodi toplinsku energiju, koja se procesom kondukcije i konvekcije (direktno i posredno) prenosi na stijenku vene.

Nakon toplinskog oštećenja endotelnih stanica, upalnog odgovora i remoduliranja slojeva stijenke tretirane vene, ista se stisne i u potpunosti zatvori. Na taj način vena koja je bila uzrokom kronične venske bolesti (proširenih vena) u potpunosti se isključi iz venske cirkulacije te se time smanji visoki tlak u površinskom venskom sustavu i venska cirkulacija se preusmjeri u zdravi segment. Ostatna vena koja je tretirana laserom (zatvorena vena) se vremenom pretvori u vezivni tračak i na taj način je zauvjek isključena iz cirkulacije, bez mogućnosti ponovne rekanalizacije ("otvaranja").

Prednosti ove metode liječenja u odnosu na klasično kirurško liječenje su brojne, a kao vodeće se ističu: bezbolna metoda, kratko trajanje zahvata, bez klasičnih kirurških rezova i ožiljaka, minimalni ili gotovo nikakav rizik od postproceduralne infekcije, trenutačni nestanak simptoma kronične venske bolesti, iznimno mali postotak recidivnih varikoziteta (ponovno javljanje proširenih vena), brzi oporavak i povratak normalnim svakodnevnim aktivnostima.

U rijetkim slučajevima mogu se pojaviti komplikacije liječenja i to u vidu hiperpigmentacije kože (tamnije kože) i induracije (otvrdnuće) podkožnog tkiva na mjestu prolaska laserske sonde, manji hematom (podkožni krvni podljev), površinski tromboflebitis (prolazna upala površinske vena) te u iznimno rijetkim situacijama opeklina kože, oštećenje živca (osjetnih živaca) te duboka venska tromboza (tromb u dubokim venama) na tretiranoj nozi.

Razvojem i unapređivanjem laserske tehnologije te uporabom lasera većih valnih duljina ostvaren je bolji učinak laserske zrake na stijenku vene (bolji rezultati zatvaranja vene) uz istovremeno smanjivanje mogućih komplikacija poput bolova, postproceduralnog stvaranja krvnih podljeva te tromboze dubokih vena (EHIT- endothermal heat-induced thrombosis). Osim toga ukoliko operacijski zahvat učini iskusni kirurg operater i u dobro kontroliranim uvjetima komplikacije su izrazito rijetke i svedene su na minimum.

Isto tako važno je istaknuti da za razliku od drugih endovenskih metoda ablacije vene ova metoda omogućuje kiruršku preciznost zatvaranja vene na samom ulasku u duboki venski sustav i na taj način onemogućuje rekanalizaciju (ponovno otvaranje tretirane vene) i pojavu recidivnih proširenih vena preko ogranaka glavnih površinskih vena, koji se vrlo često nalaze pred samim ušćem u duboki venski sustav.

Operacijski zahvat se vrši u lokalnoj/tumescentnoj anesteziji (bolesnik je budan i leži na operacijskom stolu). Prije operacijskog zahvata pacijent dobije jednokratnu preventivnu dozu antikoagulantne terapije (niskomolekularni heparin), nakon čega se ultrazvukom učini kontrolno mapiranje vena (točan uzrok i smjer venske insuficijencije i lokalizacija promijenjenih vena) te se proširene vene označe markerom.

Nakon toga u sterilnim uvjetima pristupi se operacijskom zahvatu. Pod kontrolom ultrazvuka kroz kožu (perkutano) postavi se uvodnica i kroz nju se uvede kateter sa laserskom sondom u venu koja se želi tretirati. Zatim se pozicionira vrh laserske sonde blizu glavih zalistaka na samom SF i/ili SP ušću (mjestu gdje glave površinske vene ulaze u duboke vene nogu), odnosno u perforantne vene u blizini ulaska u duboke vene (ukoliko se radi o lošem funkcioniranju perforantnih vena). Nakon toga, također pod kontrolom ultrazvuka, aplicira se lokalna/tumescenta anestezija (aplicira se lokalni anestetik oko vene koja se tretira laserom).

Tumescentna anestezija osim što služi kao anestetik (uklanja bol), stisne tretiranu venu oko laserske sonde čime se ostvaruje bolji rezultat ablacije vene te prevenira širenje topline laserske zrake na okolne strukture i na taj način štiti okolno tkivo od toplinskog oštećenja (mišiće, kožu, podkožno tkivo i živce). Nakon podešavanja parametara na generatoru lasera i aktivacije laserske sonde započne se sa kontinuiranim izvlačenjem laserkog katetera i time vrši ablacija stijenke vene (poptuno zatvaranje tretirane vene).

Po završetku laserskog tretmana dodatno se najčešće u istom aktu učini miniflebektomija (kirurško uklanjanje većih površinskih proširenih vena kroz male rezove na koži dužine oko 2mm- pri tome se koriste posebno dizajnirane kirurške mikrokukice) i/ili sklerozacija manjih proširenih vena (kroz kožu se aplicira sklerozans- u našoj praksi najčešće polidokanol, koji kemijski oštećuje endotelne stanice unutarnjeg sloja vene i na taj način uzrokuje zatvaranje proširene vene). Mjesta mikroincizija kože (malih kirurških rezova od cca 2mm) rekonstruiraju se šivanjem (postavi se po jedan tanki šav) ili se rekonstruira sa SteriStripom (ljepljive trakice za rekonstrukciju kirurških rana). Postproceduralno, na operacijskom stolu, postave se sterilne upijajuće obloge na tretiranoj koži noge i navuče se elastična nadkoljenična kompresivna čarapa 2.stupnja kompresije.

Tako postavljena kompresivna čarapa nosi se prvih 7 dana, danju i noću (bez skidanja), zatim se nakon skidanja šavova ili steristripa nosi još dva do tri tjedna (samo danju), a nakon toga nosi se samo po potrebi (individualni pristup). Po završetku, operacijskog zahvata pacijent je odmah pokretan, bez tegoba i spreman povratku svakodnevnim aktivnostima.

Nakon učinjenog operacijskog zahvata pacijent se naručuje na redovite kontrole u intervalima od nekoliko mjeseci u trajanju od minimalno godinu dana. Na kontrolnim pregledima osim konzultacija, savjetovanja sa operaterom i detaljnog kliničkog pregleda vrši se redoviti kontrolni UZV dopler vena nogu i time kronična venska bolest drži pod kontrolom.

U konačnici zadovoljni pacijenti se već nakon 24 sata vraćaju svojim uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, poslu i životu bez proširenih vena i bez tegoba.